Početna stranicaKazalo stranicaKontaktIspis

Alergije

Pitanje o alergijama je vrlo kompleksno i nemoguće je na njega odgovoriti u nekoliko rečenica. Zbog toga ću se na ovu temu nadovezati više puta, a nastojat ću objasniti pojam alergije kao i ona stanja koja laici često nazivaju alergijama, a zapravo to nisu.
Imunološki sustav organizma igra glavnu ulogu u alergijskim reakcijama. Bolesti imunološkog sustava možemo podjeliti u dvije velike skupine: prva su one bolesti do kojih dođe zbog deficitnog funkcioniranja imunološkog sustava, dakle dolazi do imunološke inkompetencije organizma što rezultira bolešču. Druga skupina su bolesti koje nastaju kao posljedica djelovanja imunološkog sustava protiv različitih antigena što direktno ili indirektno izazove oštećenje organizma.. U ovu skupinu spadaju autoimune bolesti , a uz još neka oboljenja i alergije. Postoji više različitih vrsta alergičnih reakcija, no da se ne upuštam u detalje ovdje ću razmotritit one koje u svakodnevnoj praksi sa psima i macama stvaraju najviše problema.
Prvenstveno se radi o alergijama koje se manifestiraju na koži. Inače je koža kod pasa stresan organ i općenito najčešća patologija viđana u ambulantama je upravo dermatološka.

Alergija na buhu

Ova alergija svima je dobro poznata i od kada postoje (relativno) dobra sredstva za zaštitu od buha ovaj problem se rješava jednostavno. Javlja se jak svrbež, na koži se pojavljuju crvene papule i to prvenstveno na križnom dijelu leđa, ramenima, trbuhu. Sekundarno mogu nastati hot-spot, piodermije, alopecije. No, ova alergija više ne bi trebala predstavljati problem ako se vlasnici pridržavaju uputa o zaštiti od buha.
Sama zaštita od buha nije dovoljna kada je jednom započela alergijska reakcija, pa uz aplikaciju antiparazitika obično treba dati antialergijske lijekove. Iako se mnogo raspravlja o pretjeranoj upotrebi kortikosteroida u veterinarskoj medicini, još uvijek su ti lijekovi nezamjenjivi. Zahuktalu alergičnu reakciju na buhu u pravilu rješavamo jednokratnom aplikacijom kortikosteroida i eliminacijom buha. O tome kako se riješiti buha i o kakvoj se zapravo napasti radi, pročitajte u zasebnoj temi o vanjskim parazitima.

Tipično mjesto na kojem ćemo naći crvenilo i druge promjene kod alergiju na buhu jesu leđa psa odmah iznad korjena repa:

Alergija na buhu kod mace. U ovom slučaju macu smo morali zaštititi i elizabeta ovratnikom dok nismo uspjeli smiriti jaku alergijsku reakciju:

Atopija ili atopični dermatitis

Atopija je kožni oblik alegijske reakcije u predisponiranih pasa i to na alergene koji u organizam ulaze ili inhalacijom ili kožnom resorpcijom. Može se javiti već kod sasvim mladih pasa starih svega 6 mjeseci, no većina oboljelih pasa zbog ovog problema prvi puta posjeti veterinara u dobi od 1 do 3 godine. Po učestalosti je na drugom mjestu, odmah iza alergijske reakcije na buhu. Atopični dematitis nastane kada preosjetljiv pas dođe u dodir sa alergenima koji su vrlo česti u našoj, pa i njihovoj okolini. Posljedica je alergična reakcija koja se manifestira upalnim promjenama na koži i prvenstveno jakim svrbežom. Vlasnici će navesti da se pas neprestano češe, trlja o pod i razne predmete, a ponekad kao simptom dominira lickanje, posebno šapica. Kod pasa koji neprestano ližu šapice, zbog sline dlaka na šapama mijenja boju. Ukoliko se radi o blijelom psu, dlaka postaje smećkasta, ruzinava. Upaljena koža producira veće količine loja pa se javlja neugodan miris i seboreične promjene na zahvaćenim mjestima.Upravo neprestano češanje je razlog zbog kojeg vlasnici atopične pse dovedu na prvi pregled. Ponekad je svrbež toliko jak da pas uopće ne može spavati već se po cijelu noć češe, a da ne govorimo o tome kako češanjem još pogorša promjene nastale na koži. Promjene nalazimo na šapama, na predjelu pazuha i prepona, po trupu, licu i nerjetko uškama. Kao komplikacije primarnog atopičnog dermatitisa javljaju se bakterijske infekcije, infekcije izazvane gljivicom koju nazivamo Malassezia te ponekad i alerjgijski bronhitis.

Liječenje ovog oboljenja je dugotrajno te zahtjeva veliko strpljenje vlasnika. Upravo ova alergija je najteže rješiva. Zapravo usudila bih se reći da ovakvu alergiju ponekad nikada ne riješimo nego stvar držimo koliko je to moguće, pod kontrolom. Bolest se ponekad javlja sezonski, a u većini slučajeva liječenje je, sa povremenim pauzama, doživotno. Alergična reakcija jest pretjerana reakcija organizma na alergene koji zapravo nisu opasni. Najčešći alergeni su pelud, trava, prašina i kućna grinja. To su većinom inhalacijski alergeni , a alergije na pelud i travu javljaju se sezonski. Atopija se javlja kod svih pasmina pasa, a predispozicija za ovo oboljenje je nasljedna. U posljednje vrijeme najveći broj atopičnih pasa srećemo među west highland terijerima (ovo je podatak iz prakse ne iz literature, ta iskustva se vjerojatno razlikuju od područja do područja). Već na temelju kliničkog pregleda i opisanih simptoma veterinar će pretpostaviti da se radi o atopiji. Slijedeći korak u postavljanju dijagnoze jest isključivanje drugih stanja koja mogu izazvati slične simptome (alergija na buhu i hranu, šuga, demodikoza,...). Obično napravimo krvnu sliku, prije početka terapije, jer nam broj određenih bijelih krvnih zrnaca u krvnoj slici potvrđuje sumnju na alergijski dermatitis, te neke druge uzroke eliminiramo uzimanjem kožnih ostružaka. Sigurnu dijagnozu možemo postaviti jedino intradermalnim testiranjem kože i alergotestiranjem krvnih uzoraka koje obično izvode specijalisti. Takvm testom možemo dokazati točno na koji je alergen pas preosjetljiv, no obično nam to nije dovoljno za riješenje problema. Naime, radi li se o preosjetljivosti na primjerice kućnu grinju i pelud vrlo teško ćete uspjeti spriječiti da vaš pas dođe u kontakt sa tim alergenima jer su svugdje prisutni. No, danas postoje lijekovi kojima se vrši desenzibilizacija preosjetljivih pasa. S obzirom na još uvijek relativno visoku cijenu alergotestiranja i desenzibilizacije, u većini slučajeva pristupamo medikamentoznom liječenju atopije. Kortikosteroidi su ovdje lijek izbora, brzo će reducirati crvenilo i smanjiti svrbež. Radi se o lijekovima sa jakim protuupalnim djelovanjem. Mnogi laici već znaju da kortikosteroidi imaju i cijeli niz nus pojava, no ako se pravilno doziraju i ako se vlasnici pridržavaju propisane terapije , neželjeni učinci su minimalni. Važno je znati da to nisu lijekovi koje možete davati sami i bez stroge kontrole veterinara. Ponekad kortikosteroide kombiniramo sa antihistaminicima kako bi smanjili potrebnu dozu ovih prvih. Kod inficirane kože potrebna je terapija antibioticima. U nekim slučajevima prije terapije uzmemo uzorak i napravimo bakteriološku pretragu, a ponekad je za prepisivanje pravog antibiotika veterinaru dovoljna klinička slika. Potporna terapija sastoji se u odabiru dijetne prehrane te se u hranu se dodaju nenasićene masne kiseline. Kod nekih pasa potrebno je i lokalno terapiranje kože obično medicinskim šamponima. Terapija atopičnog psa je vrlo kompleksna i dugotrajna. Važno je da je vlasnik oboljelog psa dobro upoznat sa ovom bolešću i spreman na suradnju sa veterinarom kako bi se bolest držala pod kontrolom. Atopičnog psa potrebno je cijelu godinu držati zaštićenog od buha, jer su u pravilu preosjetljivi i na ujed buhe. Istovremeno vlasnicima savjetujemo i mjere za kućanstvo kojima će se smanjiti broj kućnih grinja.Pse koji boluju od atopičnog dermatitisa ne bi trebalo uključivati u uzgoj zbog naglašene genetske predispozicije za ovu bolest. Evo nekoliko primjera kako izgledaju ovakvi dermatitisi:

Atopija kod mace: